Završni izgled svakoj zgradi, kući ili bilo kojem građevinskom objektu daje fasada. Danas na tržištu postoji veliki izbor materijala koji služi za izradu fasada, tako da prema vrsti materijala od kojeg je fasada napravljena razlikujemo: metalne, solarne, staklene, aluminijske, fasade od kamena i keramike, drvene fasade, fasade od žbuke.
Metalne fasade kao oblogu koriste aluminij, čelik, olovo, kositar i cink. Svi ti materijali pojavljuju se kao slitine kojima se poboljšavaju njihova svojstva. Oni kao obloge dolaze u obliku traka, snopova i ploča; trapeznih profila, cik-cak profila i valovitih profila; kasetnih profila; panela; sendvič-elemenata; šindra; perforiranog lima i rešetke za naprezanje; tkanina i okova. Kod postavljanja ovih metalnih obloga treba voditi računa o obradi površine, zaštiti od korozije i tokovima topline. Bakar kao materijal za fasadu može se oblikovati u željeni oblik i veoma je postojan na atmosferske utjecaje.
On se obično koristi na fasadama kao trapezni i valoviti profil, kao kasete, ploče i šindre. U novije vrijeme perforirani limovi od bakra koriste se na fasadama kao ventilacijski elementi, zaštita od sunca ili kao prozračna obloga. Cink se koristi za oblaganje fasada kao slitina (cinka i titana) koja je u početku srebrnkasta dok se pod utjecajem atmosferskih prilika pretvara u mat sivoplavu patinu. Kod postavljanja treba izbjegavati vlagu jer pod njezinim utjecajem dolazi do propadanja materijala. Osim toga, cink se koristi i kao antikorozivno sredstvo za zaštitu drugih metala. Kao slitina na fasadama postavlja se u obliku traka, ploča, panela, kazeta ili u valovitim cik-cak limovima.
Solarne fasade pojavljuju se u novije vrijeme kada se omogućilo da se integrirani Sunčevi kolektori pričvrste na zidove. Sunčevi kolektori skupljaju dugovalno Sunčevo zračenje i pretvaraju ga u toplinu kojom se kasnije zagrijava grijanje i voda. Ovo je u današnje vrijeme veoma važno jer su svjetske zalihe izvora energije sve manje pa je ušteda na bilo koji način značajna.Sve navedene fasade moraju također imati i proračune toplinskih gubitaka i njihovo smanjenje. Smanjenje svjetskih zaliha izvora energije utjecalo je i na donošenje propisa o uštedi energije i toplinske zaštite u zgradama. Hrvatska se uskladila s EU propisima pa je i kod nas taj propis stupio na snagu 1. srpnja 2006. On sadrži građevinsko-fizikalne proračune iz područja toplinske zaštite, uštede energije, difuzije i kondenzacije vodene pare. Izrada i toplinska izolacija objekta mora eliminirati toplinske mostove, dati toplinsku stabilnost u ljetnom razdoblju, sprečavati preveliku kondenzaciju vodene pare u građevinskom objektu i na površini građevinskog elementa, štititi objekte od velikog dilatacijskog rada, osiguravati zdrav i ugodan boravak u objektu, znatno štediti energiju.
Kod pravilne toplinske izolacije postiže se akumulacija topline, smanjuje se razlika u temperaturi vanjskih i unutarnjih zidova, zbog toga ne dolazi do kondenzacije vodene pare koja za sobom povlači plijesan, a time i nezdravu mikroklimu za stanovanje. Toplinska izolacija se uvijek stavlja na vanjske zidove, nikako na unutarnje. Velika temperaturna razlika između unutarnjeg grijanog i vanjskog negrijanog prostora sprečava akumulaciju topline i može doći do pojave toplinskih mostova na sudarima unutarnjih i vanjskih zidova i do stvaranja kondenzata te na taj način do pojave plijesni.
Namjena fasade je višefunkcionalna: ona osigurava lijep estetski izgled građevinskom objektu, sprečava toplinske gubitke, a samim tim štedi energiju i osigurava zdrav i ugodan život.
NUDIMO NAJPOVOLJNIJE USLOVE ZA IZRADU FASADA I KROVOVA ZA STAMBENE ZGRADE,AKO NEMATE DOVOLJNO PARA A NEĆETE DA DIŽETE SKUPE KREDITE JAVITE SE MOŽEMO SE DOGOVORITI TEL:095/8066-455
Nema komentara:
Objavi komentar